Dili-10/12/2024-Média Defisiensia,
Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Leste (Sigla Indonesia FOKUPERS), hamutuk ho
Governu, Funsaun Esperansa Enklave Oe-Cusse, Word Vision no parseiru sira
realiza Dialogu Públiku kon-ba Violensia Hasoru Feto no Labarik Feto ba tinan
2024.
Diretora
Ezekutiva Fokupers Domingas Afonso Amaral, hatete atividade ohin atu selebra
loron 16 ativismu ba kontra “violénsia hasoru feto no labarik feto” ba tinan
ne’e, ho dialogu publiku koalia kona-ba oinsa prevene no hapara violensia iha
Timor-Leste.
“Ita
hatene tema nasional ba loron 16 tinan 2024 nian hamutuk prevene no hapara
violensia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste, iha ámbitu ida ne’e
Fokupers servisu hamutuk ho organizasaun World Vision Timor-Leste no FEEO, fundus
finansiamentu husi Uniaun Europeia, ita konsege realiza atividade ida bolu
naran dialogu públiku”, Dehan Diretora Fokupers iha salaun Delta Nova,
09/12.
Hatuta
Diretora diálogu públiku ne’e maioria joven foin sa’e sira, estudante
universitáriu sira nomós eskola oioin iha Dili laran, parseiru interesante sira
hanesan organizasaun nasional no organizasaun international, lider komunitária
sira. ita hatene katak sira mós foti papél importante iha sosiedade hodi hapara
violensia liliu empoderamentu ba ekonomia feto no ema vulneravel sira hodi
kontribui ba paz.
“Matéria
importante koloka iha ne’e mak foku liu oinsa atu koa’alia kona-ba
empoderamentu ba ekonomia feto vulneravel sira no feto sobrevivensia sira,
tanba ifa hotu hatene katak bainhira feto ida nia hetan emoderamentu ba iha nia
ekonomia, nia mós komesa kontribui ona ba dezenvolvimentu nasaun ida ne’e,
liliu komesa kontribui ba iha paz no dame iha ninia familia uma-laran sira
haruka oan sira bele ba eskola nomós hetan rendimentu atu bele dezenvolve
nasaun ida ne’e liután, nomós kria fini sira ne’ebé ho promove igualdade
jéneru.”
Salienta
tan, kazu ne’ebé dadauk ne’e Fokupers rejista númeru kazu hahu Janeiro to’o
Setembro iha 280 itál kazu maioria mak violasahn fíziku. Durante iha
akompañamentu ba feto sobrevivente sira, liliu feto vítima violensia ba jéneru
Fokupers konsege akomoda labarik ka independente sira ne’ebé mai hamutuk ho
inan sira iha uma mahon hamutuk 88 labarik.
Iha
fatin hanesan Sekretaria Estadu Igualdade
Elvina Sousa Carvalho afirma, apresia ba Uniaun Europeia iha komitmentu apoiu
ONG no governu iha atividade hotu, no apresia ba sosiedade sivil liña
ministeriais, no autoridade lokál sira ho esforsu tomak promove atividade sira,
hodi priense loron 16 kampaña hapara violensia kontra feto no labarik feto.
“Hakarak
apresia ba Uniaun Europeia ne’ebé la kolen sempre iha komitmentu boot atu apoiu
ONG, Governu nomós apoiu ba projetu sira ne’ebé nia boletim, atu promove
igualdade nomós prevene violensia hasoru feto no labarik feto sira, ba
institutuisaun finanseiru hanesan BNCTL, Kaebauk no seluk tan ne’ebé ho
komitmentu boot atu hasai no kore feto sira husi kiak no mukit liuhusi sira nia
atividade finanseiru sira hodi empodera feto iha vida ekonomia. Autoridade
lokál sira ita presiza fó apresiasaun ba sira, tanba sira mak front line iha
sosiedade nia leet hodi sai mata dalan loos iha sira nia suku, bainhira hetan
problema nomos sira sai hanesan mata dalan ba sira-nia kominidade atu empodera
fero sira. Ami nafatin apresia ita-boot sira tanba liuhusi atividade sira seluk
hodi priense loron 16 kampaña hapara violensia kontra feto no labarik feto, maibé
sosiedade sivil liña ministeriais sira ho esforsu tomak promove atividade sira
la’os iha Dili de’it maibé iha munisípiu sira atu hasa’e konsiénsia husi
hamenus no halakon kualker tipu nomós empodera feto iha ekonomia no seitor hotu
hotu”, Salienta SEI.
Tuir
Diretor Nasional World Vision TL, Jaret Berends akresenta word Vision servisu
hamutuk ho parseiru sira, hodi preven violensia hasoru feto no labarik feto iha
Timor Leste, inklui hasa’e partisipasaun
feto iha atividade ekonomia no dezafiu sira.
“Hamutuk
ita preven violensia hasoru feto no labarik feto iha Timor Leste, ami hamutuk
ho parseiru desenvolvimentu hanesan Fokupers, FEEO hakarak halo hotu liu-liu
foinsa’e sira, hodi fahe informasaun kona-ba Violénsia hasoru Feto no labarik
feto sira, hasa’e partisipasaun feto iha atividade ekonomia no dezafiu sira. Ami
bazeia ba fiar iha Timor-Leste hahu 1995 iha ami rekoinese katak apoiu ba VBJ igualidade
hasoru feto no labrik feto. Atu kombate Igualidade transforma no haburas
Igualidade no Inkluzaun. Ha’u hakarak fahe koñesimentu ba partisiparte sira,
hodi hasa’e sira nia koñesimentu, violensia bazeia ba jeneru, hodi hametin direitu feto no mane sira”, Tenik Diretór
WVTL.
Entretantu,
atu hapara numeru Violénsia hasoru Feto no mane iha menoridade ida ne’e laos
feto ida mesak nia servisu, maibé hotu-hotu nia servisu hamutuk halakon
Violénsia hasoru Feto, no labarik feto bele sai mudansa iha familia no
komunidade.
Jornalista : Geraldino Magno
Editór : Média RKDTL