
Dili-18/12/2025-Média Defdisensia, Rede ba Rai, konklui lansamentu relatoriu peskiza feto nia seguransa nain ba rai iha sistema patrilineal Timor-Leste, durante tinan rua halo peskiza ba munisipiu haat.
Tuir Koordenadór Nasional Rede ba Rai, Pedrito Vieira hatete, atividade lansamentu peskiza ne’e bele asegura maluk feto sira nia direitu nain ba rai. Dadaun ne’e feto menus loos sira nia direitu ba rai durante ne’e. Husi peskiza ne’e sai fontes informasaun ida liga ho lei sira ne’ebé eziste iha konstituisaun no liga mós lei inan fó vantajen boot ba inan feton sira.
“Objetivu ohin halo lansa peskiza durante tinan rua nia laran oinsa bele asegura feto sira nia direitu no nain ba rai no sistema patriakal ne’ebé mak durante ne’e eziste loos. Iha peskiza ne’e oinsa bele loke opiniaun ba públiku no influensia ita nia governante sira bele fó importansia, hodi haree liu ba inan feton sira hola parte liu ba estadu ida ne’e. Feto barak sei sofre bainhira hirak ne’ebé uza rai maibé la seguru ba sira nia estatistika nain ba rai ne’e. Peskiza sai fonte informasaun ida liga ho lei sira ne’ebé durante ne’e eziste iha konstituisaun no liga ho lei inan ne’ebé fó vantajen boot ba ita nia inan feton sira, atu hamutuk ho maluk sira ba direitu ne’ebé hanesan, justu hodi lori prosesu dezenvolvimentu ba oin. Se feto sira laiha direitu ba rai hau sente ladun fó oportunidade ba feto sira no ita sei la atinji buat ne’ebé ita hotu hakarak”, Dehan Koordenadór Nasional Rede ba Rai, iha Salaun Tawer Kaffe Fatuhada Dili, 18/12.

Hatutan Koordenadór Nasional Rede ba Rai, peskiza hala’o ba munisipiu haat hanesan Aileu, Lautem, Bobonaro no Dili. Iha rekursus ne’ebé menus entaun foti sampel deit hodi halo peskiza ne’e. Ho kultura balun ne’ebé sei forte loos ba patrilineal sedauk loke sira nia opiniaun hodi valorize iha kada munispiu sira.
“Ita hotu hatene kultura balun ne’ebé sei forte loos ba patrilineal sedauk loke sira nia opiniaun hodi valoriza ita haree munisipiu Lautem sira nia kultura forte loos no munisipiu balun sei forte maibé ba partikularmente ba familia balun sei trata oan feto hanesan ho mane maibé ita nia pesoal balun husi lisan nian balun la konkorda feto iha direitu ba rai maibé balun sei fó rai ba oan feto sira maibé la fasil atu muda. Ita sei metin ho sistema patiakal hau fiar neneik sei bele tanba ne’e husu governu atu perante feto sira nia direitu nain ba rai husi peskiza ne’e hatudu hodi sai hanesan fonts ba governu foti desizaun karik haree mós ba justisa feto nian”, Afirma Nia.
Koordenadór Nasional Rede ba Rai Subliña, dadus ba rai nia problema boot iha sistema kadastru nasional ba rai feto kuaze 30 maka rejista sira nia aan ba kadastru nasional. Maibé domina ho mane tanba ne’e fen ho laen ba rejistu nain ba rai tau hotu sira nain rua nia naran, hodi agesura legalmente no Dili iha mudansa ona tanba ne’e sei kontinua halo peskiza ba munisipiu sira ne’ebé sedauk halo peskiza ho topiku ne’ebé hanesan.

Iha fatin hanesan Diretor FONGTIL, Valentim da Costa Pinto dehan, peskiza ne’ebé Rede ba Rai hala’o sai parte importante atu bele ejije feto sira sai nain ba rai. Tanba iha kontituisaun fó dalan katak ema hotu iha direitu igual no inkluzivu.
“Peskiza ne’e importante loos tanba ita hotu hatene iha ita nia konstituisaun ne’ebé hatete sidedaun hotu feto no mane ninia direitu ne’e garantia hodi bele hetan direitu sira ne’ebé igual liuliu iha prosesu balun ne’ebé kontinua iha esizensia feto nia asesu ba rai liuliu ba eransa kultural ba rai ne’ebé la’o peskiza ne’e kontribui tebes bele ajuda iha mundansa ne’ebé promotor bele permite feto mós bele asesu ba rai. Tanba feto no mane igualdade iha lei atu labele iha pratika ne’ebé hamosu deskriminasaun no iha dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu ema hotu sente nia direitu sira ho seguru no protesaun diak”, Haktuir Diretor FONGTIL
Haktuir liu tan Diretor FONGTIL, atividade peskiza ne’e kontribui tebes, espera rezultadu no deskobrimentu iha peskiza sei ajuda governu hodi jere kona-ba kestaun legal sira. Permite ema hotu bele la’o tuir iha disputa sira ne’ebé akontese hodi hamenu bareira lembransa kultura patriakal.
“Ita sei iha bareira prinsipal ne’ebé mak iha bareira eziste ita nia lembransa kultural patriakal kuandu ita nia pratika iha sosiedade mane iha direitu liu atu bele sai na’in ba rai, maske ita iha relasaun inan no aman ida maibé ita nia sistema halo feto ladun iha espasu atu bele reklama eransa kultura ne’ebé husik hela”, Tenik Diretor FONGTIL.
Entretantu, peskiza ne’e bele ajuda oinsa bele jere eransa kultura sira ho di’ak fó dalan ne’ebé pasífiku no promove ema hotu tenke iha unidade bele dezenvolve, tanba ita hotu tenke hakas aan hetan kondisaun ne’ebé moris ho di’ak liu, bainhira ita halo jestaun ba rai ho dignu liuliu ba direitu sira.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL