Dili-20/03/2025-Media Defisiensia,
Sekretaria Estadu Igualdade hamutuk ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB),
realiza worshop Validasaun Avaliasaun atu Re-Avalia Programa Empoderamentu
Ekonomiku Feto (WEE) husi tinan 2019 to’o 2025 hodi haree impaktu ba norma jeneru
no faktor mudansa klimatika iha Timor-Leste.
Tuir
SEI Elvina Sousa Carvalho, hatete apresia
ba ADB nia apoiu sira hodi bele servisu hamutuk halo avaliasaun ba
Programa Hakbiit Ekonomia Feto, no objetivu husi worahop ne’e atu avalia
programa Fundus Transferénsia Públika nia rotasaun ba grupu feto sira hodi
empodera ekonomiku feto sira nian iha futuru.
“Agradese
wa’in ba Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ne’ebé servisu hamutuk ho ami
halo ona avaliasaun ba Programa Hakbiit Ekonomia Feto liuhusi Fundus
Transferénsia Públika no husi Validasaun ne’ebé realiza ohin ami no ADB sei haree
hamutuk deskrobementu preliminár sira ne’ebé hetan iha tereñu atu bele hadi’a polítika,
mekanizmu, estratéjia sira iha implementasaun Programa nian”, Dehan SEI iha
Salaun Delta Nova, 20/03.
Sekretaria
hatutan tan, iha tinan 2008, implementa Programa Hakbiit Ekonomia Feto (WEE)
liuhusi Fundu Transferénsia Públiku ho objetivu atu hakbiit Feto no Grupu
Vulnerável sira hodi hasai sira husi moris mukit, diskriminasaun, Violénsia,
moris independente, hodi hetan igualdade jéneru no kontribui ba dezenvolvimentu
ekonomia sustentável.
“Iha
grupu tolu sai alvu ba programa ida ne’e hanesan apoiu liuhusi Mekanizmu
Hadulas, apoiu direta ba Grupu Vulnerável, no Organizasaun Sosiedade Sivil
ne’ebé fó apoiu ba sobrevivente VBJ, Benefisiáriu sira hamutuk 2743 kompostu
hosi feto 2190 no mane 452 hosi Grupo Feto hamutuk 344 iha terrítoriu Timor
laran, iha tinan 2019-2023. Rezultadu avaliasaun ida-ne’e identifika estratéjia
foun atu hadia lakunas sira iha implementasaun no hadia ninia efikásia no ikus
mai bele hamosu polítika sira ne’ebé responde ba jéneru, no kontribui ba
hamenus violénsia bazeia ba jéneru. Ami konta ho apoiu husi ADB tanba ita
hamutuk mak forte liután atu taka bareira sira impede promosaun igualdade
jéneru, no bareira foun sira ne’ebé mosu relasaun ho krize umanitária,
funu konflitu, mudansa klimátika no violénsia online sira”, Salienta SEI.
Iha
fatin hanesan Manejer Misaun Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) iha
Timor-Leste, Stefania Dina esplika, orgullu ho governu Timor-Leste, liuhusi SEI
ba esforsu ne’ebé hala’o hodi servisu hamutuk iha programa empoderamentu
ekonomia feto iha rai-laran ba futuru ADB kontinua apoiu hodi alkansa servisu
sira ne’ebé iha.
“Ami
sente kontente no orgullu tebes ba esforsu ne’ebé ami iha ho governu Timor-Leste
no SEI ami hanoin katak ho servisu hamutuk ne’e ita bele atinji liu tan oinsa
prinsipiu ba igualdade jeneru nian, ami mós iha planu no komitmentu
kontinuasaun atu koopera ba oin prioridade saida mak presiza halo. Durante
atividade ne’ebé hala’o ona mak apoiu asistensia tekniku no programa
sosializasaun balun no dadaun ita hala’o estudu ba avalisaun atividade ka
programa empoderamentu ekonomia feto ne’ebé ita nia objetivu no finalidade atu
bele mellora aproximasaun no estratejia ne’ebé ita iha ba empoderamentu feto”,
Tenik Manejer ADB.
Entretantu,
presiza deskreve entre programa ne’ebé fó liuliu ba dezenvolvimentu iha
komunidade no apoiu tekiku ne’ebé fó ba SEI, foka ba nesesidade bee mós ba
komunidade ADB iha nia investimentu ba servisu hamutuk ho governu TL, hodi
haree asuntu asesu ba bee aprova ona osan hamutuk 16.5 milloes hodi kanaliza bee
ba area rurais. Maibé ADB oferese ba SEI mak apoiu asistensia tekniku nian, hodi haree ba kapasitasaun no haforsa
liutan kapasidade instituisional ba
implementasaun atividade igualdade jeneru nian.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL