
Dili-04/12/2025-Média Defisensia, Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), hamutuk ho Parseiru no Organizasaun Defisensia selebra loron mundial defisensia nian, 3 Dezembro ho tema Haburas Sosiedade ne’ebé Inkluzivu Defisensia hodi Avansa ba Progresu Sosial, hodi lahusik ema ida iha kotuk ba dezenvolvimentu Timor-Leste.

Prezidente Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), Arlindo Pinto hato’o mensajen Ministra MSSI nian, fó parabens ba ema ho defisensia iha mundu no selebra loron importante ida, hodi rekoñese katak EhD iha Timor-Leste diretu hanesan ho sidedaun seluk, atu hasa’e konsiensia publiku kona-ba existensia no direitu EhD.
“Ohin ita selebra loron importante ida hodi rekoñese katak ema ho defisensia iha Timor-Leste sira iha direitu hanesan ho sidedaun seluk, no obejtivu prinsipal ba selebrasaun ne’e atu hasa’e konsiensia publiku kona-ba existensia no direitu EhD, hodi asesu ba servisu sira hanesan mós sidedaun sira seluk, presiza halo advokasia ba bareira sira, rekomenda ba instituisaun sira atu hadia no promove partisipasaun EhD iha ita nia moris no sosiedade nia leet, promove tanlentu no abilidade EhD sira nu’udar dalan hodi hamenus no halakon diskriminasaun estigma ba EHD, kontinua halo advokasia no aproximasaun inkluzivu no servisu hamutuk ho parseiru hodi avansa inkluzaun sosial bazeia ba lei fundamental”, Dehan Prezidente INSS iha Salaun Dom Bosco Comoro Dili, 03/12.

Hatutan Prezidente INSS katak, tema nasional implementasaun planu asaun nasional ba EHD periodu 2021 to’o 2030 ba konvensaun EhD iha nivel hotu mak xave ba TL hodi avansa ba progresu sosial no haburas inkluzaun ba ehd.
“Lori IX governu konstituisional nian naran hato’o parabens ba esforsu tomak servisu hamutuk entre governu no sosiedade sivil liuliu organizasaun ba EhD, hodi implementa planu asaun nasional ba EHD periodu 2021-2030. Rezultadu husi planu asaun nasional governu rekolla relatoriu hodi relata ba ONU nu’udar evidensia konkreta husi implementasaun konvensaun ONU ba direitu ema ho defisensia”, Salienta Prezidente INSS.

Iha fatin hanesan Adjunta Provedora Direitus Umanus, Maria Marilia da Costa dehan, kontete no apresia ohin hola parte iha atividade selebrasaun loron Ema ho defisensia, lori PDHJ nia naran hato’o parabens ba maluk defisensia sira hotu nafatin servisu hamutuk hodi haree ba direitu EhD.
“Loron ne’ebé liga ba direitu ba ema ho defisensia no haree ba konstituisaun RDTL iha artigu 16-60 lori ita atu haree didiak direitu ema ida-idak, labele halo diskriminasaun ba malu no la husik ema ida iha kotuk. Tanba ne’e hau lori PDHJ nia naran agradese no orgullu ba maluk defisensia sira no agradese tebes ba parte hotu nafatin servisu hamutuk hodi haree ba direitu EhD nian iha futuru”, Salienta Adjuta PDHJ.

Tuir Diretor Assosiasaun Defisensia Timor-Leste (ADTL), Cesario da Silva afirma, presiza alokasaun rekursu ne’ebé diak, ba implementasaun planu asaun nasional. Tanba ne’e husu ba governu presiza tau rekursu hodi halo preparasaun relatoriu ho diak iha futuru.
“Alokasaun rekursu ba implementasaun planu asaun nasional ba ema ho defisensia no konvensaun nasaun unidas ba direitu EhD limitadu tebes. Ami husu ba governu presiza tau rekursus hodi aselera preparasaun relatoriu planu annual”, Tenik Diretor ADTL.

Entretantu, Governu no estadu kontinua konta hamutuk ho ema ho defisensia iha dezenvolvimentu inkluzivu iha TL, no kontinua habelar pratika di’ak kona-ba labele husik ema ida iha kotuk iha dezenvolvimentu timor nian.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL