Dili-05/03/2026-Média Defisiensia, Sekretariu Estadu igualidade Elvina de Carvalho hateten komemorasaun loron internasional feto ba tinan ne’e hala’o diálogu ho edtidade relavante no opozisaun polítiku sira ho objetivu ba empoderamentu asegura labarik feto ho ema difisiensia, no mos implemesaun polítika nasionál sira bazeia ba jeneru planu nasonál.

“Ohin ita halo forum dialogo ida entre sociedade civil parlmentu nasional ho govrno ita bo’ot sira hare reprezentante sira husi sociedade civil,ita ohin hare membro governo sira mai husi i partidu opozisaun mos iha distinta depotada Norima distinta deputada komisaun Vice prezendente komisaun hare husi sociedade civil sira asosiasaun difisensia sira no mos paseserio nasional sira internasional sira
objetivu ida para selebra loron feto internasionál ne’ebé mak sei monu iha dia 8 de marsu ne’ebe selebra antestia e alende ida ne’e, selebrasaun ne’e ita atu selebra atinzimentu sira ne’ebé mak ita iha, susesu sira ne’ebé mak ita iha, hanesan estadu liu-liu ba iha avansu sira ba lei. polítika programa sira ne’ebé mak espesifikamente empodera momentu asegura labarik feto sira ho ema difisiensia sira no mos implemesaun polítika nasionál sira, polítika bazeia ba Jéneru planu nasonál sira, ema ho difisneisa sira internasionál sira adopta ona exeplu kompesaun sido ita iha bezo date from auseo hanesan estadu membru ita implementa polítika selebrasaun ida ohin improtante tebes ba ita.
Sim loron internasionál ita debe hela maluk feto sira ne’e nia luta mak inspira ita hotu mak atu bele direitu ne’ebé hanesan, tamba ne’e mak ha’u hatete tinan ida ne’e importante feto TL la’os tamba selevrasaun internasionál, maibé tinan ida TL selebra Feto nia tama ba ona 50, tuir planu sekretáriu igualidade paseseriu sira sei halo selebrasau ke ki’ik ka naton tamba susensu barak mak estadu ita atize ba aprezentasun feto iha vida polítiku feto iha públiku no sira seluk-seluk kona ba puru ida ohin hatete, katak koru diálogu ida rona fo hanoin sira hotu rona opinaun sira hotu atu inspira estadu sivil sira, inspira liu Mnisteriu no paseseiro sira hodi bele hare diak liu tan oinsa bele hetan labarik feto sira no protesaun direitu labarik feto sira ohin ita boot sira hare reprezentante sira sektor justisia hare husi ajunta pdjhr no mos ajnuta ita direitu umanu, sira reprezentante ajunta PDJHR. ha’u hanoin sira prenseza importante tebes ida ne’e loron ida ohin tinan ida ohin ne’e selebrasaun feto internasionál nia tema mak kona ba prosesu justisa feto no labarik feto garante labarik feto, ha’u hanoin forum importante tebes ita bele hetan inspirasaun opinau liliu kontribui ba lei sira ne’ebé mak promove igualidade Jéneriu sira,” dehan Elvina Carvalho iha Salaun Coffe Anan Caicoli 05/03.
Sekretáriu Estadu ne’e sublina, feto iha polítika atinji ho porsentu 40% ne’ebé hola parte iha sektorais sira iha Timor.
“Hau ne’e progresu bot tebes iha hanesan ohin ha’u hatete, feto iha polítika as tebes iha paralamentu nasionál ita atize no ita liu kotak ne’ebé mak seseisia tebes kuase 40% iha sektor justisia lubuk bot ida no iha sektor minarais sektor barak neebe mak ho sirA nia kapasidade badae matenek neebe sira mak sira iha konutribui minaris neebe mak daruma mak ita hanion mak area ba minimu maibe ba tempo-tempo hanesan jornalista sira ita boot sira tenki buka fatin diak tamba feto barak mak iha area laos desportu ita boot sira hare katak feto barak iha sira susensu iha sira nia deportu ateletismu neebe mak konseke lori timor nia naran no hamorin timor nia naran no sira seluk seluk tan tamba nee mak hau korazen nafati no fo selebrasaun loron feto internasional ida ho feto sira nia susensu …hau hanoin sekretaruio estado lilui sira politika deklarasaun maubesi neebe mak hare ba iha feto rural sira Feto neebe mak inplementa husi linha ministerias sira 16 ho banku BNCTL neebe mak hamutuk asina kompremisiu politika poderasaun igualidade generio poderamentu feto nian iha rural sira neebe mak ba ida nee ita iha deklarasaun maubissi nee mai husi ministerais sira hamutuk koderasaun asrea rurais sira mak asesu ba justisia ba saude ba iha edukasaun no mos infrastrutra baziku sira”
Fatin ne’ebé hanesan, Deputada Opozisaun Bankada Fretalin, Nurina Alkateri, ba jornalita sira hateten, progrma SEI nian importante tebes liu-liu programa prespetivas inklusaun hodi garante katak sosiedade aprende bai hira halo asaun ruma bele profisionál, bele pesoál, bele familiar mabé tenke ho hanoin katak iha impaktu pozitivu ba igualidade.

“Hau mai hanesan membru komisaun deit maibé mai hamutuk ho Prezidente Komisaun Vice Prezidente Komisaun hodi hatudu katak problema sira nebe ita hasoru konaba igualidade jenéru no isklusaun sosiál, problema nebe ita tenke hasoru hamutuk empedikamente pozisaun politika ida ne’e SEI nia programa, importante tebes ita atu fo hanoin marka loron importante hanesan ne’e loron feto nian nasional maibe espera katak ita labele para ho komemorasaun ba loron nasional ho internasional sira, maibe atvidade lor-loron nian husi estadu husi orgaun soberania sira hotu garantia katak sei iha presitivas jenéru presitivas inklusaun iha asaun hotu inklui iha ita nia asaun individual ida-idak nian ita tenke liu husi edukasaun, ita garante katak ita nia socidade tomak aprende katak bain hira ita halo asaun ruma bele profisional bele pessoal bele familiar tenke ho hanoin katak labele iha impaktu pozitivu ba igualidade esklusaun”, nia hakotu ba jornalista sira
Entertantu seremonia komemorasaun ne’e partisipante husi sociedade sivil parlmentu nasional , reprezentante sira husi sociedade civil, membro governo,partidu opozisaun , Vice prezendente komisaun F, asosiasaun difisensia sira inklui paseserio nasional sira internasional sira, enkuantu seremonia komemorasaun ne’e,komemora sedu tanba SEI akupada ho viajem servisu iha rai liur.
Jornalista : Anselmo
Editor : Média Defisiensia