Dili-10/03/2026-Media Defisiensia,realiza enkontru rede referal ho membru sira kona ba asuntu violensia bazea ba Jéneru.
Diretor Jeral Sekretaria Estadu ba Igualidade ( sigla DJ-SEI ) Armando da Cost hamutuk ho membru sira realiza enkontru rede referal iha Salaun Maria Gorete Kaikoli Dili.
Enkontru refere hanesan enkontru da-huluk ba tinan 2026 hodi diskuti kona situasaun sira oinsa halo advokasia hodi fo solusaun na problema sira kona ba violensia bazea ba jeneru.

“ohin sekretariu estadu ba igualidade hamutuk ho membru hotu rede referal ba estrajia no advokasia organiza enkontru rede referal ba dahuluk iha tinan 2026 nian, enkontru rede referal ida ne’e hanesan mekanizmu koordenasaun servisu ida entre paseiru sira hotu ne’ebe servisu ba kontra violensia bazeia bajeneru iha Timor-Leste tau hamutuk hanoin sira no rekursu sira, liu-liu atu hare’e kona ba situasaun ka problema sira ne’ebe ita hasoru, no deskuti nia solusaun sira”, DJ-SEI informa ba jornalista sira hafoin remata sesaun abertura ba enkontru ne’e iha Salaun Maria Gorrete Kaikoli Dili tersa ne’e, 10/03/2026.
Armando da Costa mos rekorda katak iha tinan sira ba kotuk violasaun ho tipu la hanesan mak akontese kuaze husi munisipiu sira hotu iha timor ne’ebe aprezenta husi pontu fokal no VPU, nune’e sei kontinua halibur dadus hodi bele hatene kauza husi violensia sira ne’ebne akontese.
“iha tinan 2025 ikus liu ita iha kasu 1182 ne’e ba kazu violensia domestika, nune’e mos ita iha kazu 249 ba kazu abuzu sexual ne’ebe akontese to’o iha tina ikus 2025 nian, ba kazu tribunal 26, ita agora inisiu de anu (2026) iha hela prosesu halibur dadus ba kazu ne’ebe akontese husi ita nia paseseru impletador sira”, nia dehan.
Tanba ne’e diretor ne’e kontinua hateten Lei violensia domestika ejistu atu rezolve kazu violensia domestika no kontra violensia domestika hodi responde ba kazu sira ne’ebe kontinua akontese nafatin ho númeru ne’ebe kada tinan liu husi 1000 no ida ne’e sai hanesan papel ida ba membru hotu husi rede referral, husi organizasaun sira hotu ne’ebe servisu ba violensia bazeia ba jeneru atu esforsu hodi kontribui ba ninia redusaun iha sosiedade famili no halo advokasia ba komunidade hodi hasae koinesimentu nune’e bele relata kazu ne’ebe sira hasoru iha familia no sosiedade.
Enkuantu Violénsia Bazeia ba Jéneru nu’udar violasaun direitu umanu ne’ebe kauza ka konsekuénsia husi relasaun poder ne’ebé la hanesan entre feto no mane labarik feto sira, no violasaun ne’ebe sempre akontese iha fatin-fatin ho tipu ne’ebe la hanesan iha Timor-Leste hanesan mos nasaun sira seluk ne’ebe enfrenta problena ida ne’e, violénsia ne’ebé mosu iha rai laran. Estadu Timor-Leste halo ona progresu makas hodi responde ba violénsia bazeia ba Jéneru inklui ratifikasaun ba konvensaun internasionál hanesan Konvensaun Halakon Fomas Diskriminasaun Hotu-hotu Kontra Feto (CEDAW), Timor-Leste mós promulga Lei Kontra Violénsia Domestika iha tina 2010 no hafoin dezenvolve Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) ba tinan 2012-2014 no halo revizaun ba faze daruak tinan 2017-2021 no datoluk ba periode tinan 2022-2032 hodi suporta implementasaun Lei Kontra Violénsia Dómestika hodi haforsa resposta ba violénsia presiza resposta multi-setorál ne’ebé kordena tanba kordensaun hanesan komponente sentrál husi resposta ba violénsia tinan 2001 estabelese Rede Referal hodi suporta vítima Violénsia Seksual no Violénsia Bazeia ba Jéneru.Rede referál nune’e haforsa liutan hafoin estabelesimentu Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade liu hosi Dekretu Lei No. 7/2010 kona ba Lei Kontra Violénsia Domestika, artigu 15. Planu Asaun Nasionál (PAN) ba VBJ faze dahuluk, Daruak iha pilar koordenasaun, Monitorizasaun no Avaliasaun tau emfaze ba Kna’ar no responsabilidade ba rede referál atu apoiu resposta ba VBJ.
Jorlalista : Acy
Editor : Media Defisiensia