Dili-26/03/2026-Media Defisiensia, Asosiasauan Defisiensia Timor Leste (sigla ADTL) organiza seminariu entre governu no parlamentu, sosiedade sivil, membru organizasaun no parseru dezenvolvimentu sira ho tema fortalesimentu protesaun direitu ema ho defisiensia liu husi lei espesifiku protesaun ema ho defisiensia iha timor leste.
Direitur Ezekutivu ADTL Cesario da Silva hatete iha nia diskursu Liu husi seminariu ne’e hodi promove diskusaun nasional ba fortalesimentu estrutura, fahe prespetiva no rekomendasaun entre governu ho parlamentu, organizasaun ema ho defisiensia sosiedade sivil inklui parseiru dezenvolvimentu hodi hetan paraser ba hamosu lei espesifiku hodi proteze direitu ema ho defisiensia iha Timor Leste, tanba iha sosiedade ema ho defisiensia kontimua infrenta situasaun oi-oin.

“purezemplu família komunidade defisiensia liu-liu balu sei foti alternativa kesi oan sira defisiensia entaun maske ita iha ona konstituisaun rasik garante ema ho defisiensia, iha ona konstituisaun rasik hasoru ema ho Defisiensia maibe ida ne’e seidauk fo aktus sira hanesan ne’e ba ema ho Defisiensia saida mak ita bele halo entaun presiza duni lei esfesifiku atu bele protrze ema ho Defisiensia hanoin lei esfesifiku ne’e orentasaun atu garante liu tan direitu sidadaun Defisiensia no bele tulun liu tan sosiedade atu bele hatoman aan respeitu direitu ema ho Defisiensia iha moris publiku sira”, Diretor Ezekutivu ADTL Cesário da Silva dehan ba jornalista sira hafoin remata sesaun abertura ba seminariu ne’ebe hala’o iha Salaun Dom Bosco Comoro Dili kinta ne’e 26/03.
Nia hatutan iha diskusaun lei protesaun ba ema ho defisiensia ne’e hodi apoiu baze legal no hamosu lei esfesífiku atu proteze ema ho Defisiensia tanba iha sosiedade forma diskriminasaun oi-oin hasoru ema ho Defisiensia, ho situasaun sira ne’e mak envolve entidade relevante sira ne’ebe trata asuntu legal hodi halo diskusaun nun’e kontibui prespetiva ba lei protesaun diretu ba ema ho defisiensia.
“inisiu diskusaun ita konvida membru governu husi ministeriu justisa, ministeriu solidaridade inglusaun nian inklui parlamentu nasional, organizasaun ema ho Defisiensia no orgaun judisial purezemplu orgaun judisáriu sira JUS,ALFELA,JSMP, organizasaun sira ne’ebe hare’ekona ba kestoens legais mai tau hamutuk hanoin importansia ba lei ida ne’e, inisiativa ida ne’e mai husi se? entaun diskusaun ohin mak bele hamosu rezultadu ida ne’ebe mai husi seminariu ne’e, intensaun esfesifiku mak hanesan hakarak entidade hot-hotu tantu parlamentu no guverno hamutuk hanoin ida deit atu hamosu lei esfesifiku ba direitu ema ho Defisiensia”, nia hatutan.
Ezekutivu ADTL ne’e esklarese tan katak tuir dadus, ema ho Defisiensia kuaje hasoru bebe’ik violensia ho tipu oi-oin iha inisiu Janeiru to’o marsu tinan ne’e hamutuk sanulu resin lima foti husi diskusaun loron tolu ne’ebe organizasaun sira identifika, ho forma violensia hanesan abuzu sekxsual violensia fiziku violensia emosional psokiologiakamente, izolamentu, no uza ema ho defisiensia hanesan objetu atu manan follower.
“purezemplu hanesan Amau Mausaele sira ne’e hotu tama ona ba ema ho Defisiensia dala barak uza media sosial hodi halo video, hodi hetan atensaun follower barak liu tan uza ema ho Defisiensia lei protesaun kuandu iha saida mak bele halo wain hira ema ho Defisiensia halo ida ne’e lei protesaun mos garante ida ne’e entaun diskusaun ba ida ne’e parlamentu membru governu no entidade relavante sira fo hanoin atu sansaun saida mak aplika ba ema ida bainhira uza ema ho defisiensia sai hanesan objetu”, nia hakotu intervista ba jornalista sira iha Dom Bosco Comoro Dili.
Fatin hanesan, Ministra Soliedariedade Sosial No inkluzaun Veronica das Dores hateten, seminariu ne’e inportante tebes hanesan oportunidade hodi halo diskusaun elabora hanoin kontribui hanoin sira ba Proteze Ema ho Defisiensia tuir prinsipiu direitu umanu universal nian.
“ne’e oportunidade di’ak ba ita-boot sira hotu atu halo diskusaun hodi haree hamutuk Lei refere no tau hamutuk kompromisu hodi kontribui ba protesaun ema ho defisiensia tuir prinsipiu direitu umanu universal nian, respeita ema ema hotu-hotu nia direitu ba moris, Ita moris iha mundu, mai ho tipu visin, hahu moris mai ho defisiensia, balu lae. Meski mune’e, ita hotu hanesan perante prinsipiu direitu umanu universal, diferença ne’ebe iha la halo ita atu haketak malu maibé halo ita sai ida-deit nuudar Timoroan”, ministra ne’e dehan iha diskursu abertura ba seminariu ne’e.
Tuir dadus sensus 2022 populasaun pursentu %11 mak moris ho kondisaun defisiensia maioria seidauk hetan asesu ba edukasaun, saúde, empregu, no partisipasaun iha vida politika no públiku, tanba ne’e governu liu husi ministeriu Soliedariedade sosial no inkluzaun dadun ne’e esforsu no kordena hodi implementa Planu Asaun Nasional ba Ema ho Defisiensia, asuntu sira inkluzivu, harmonia hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu.
Governante ne’e mos sublina tan katak atu bele moris ho dignu armonia, presiza sai sosiedade ida ne’ebé inkluzivu, ne’ebé la husu saida mak ema ho defisiensia la bele halo, maibé haree ba saida mak sira hele kontribui, ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e.
“Hau mos hakarak subliña katak prosesu elaborasaun lei espesifiku ida ne’e tenke inkluzivu, ho partisipasaun direta husi ema ho defisiensia sira rasik. Tanba prinsipiu ida importante relasiona ho maluk ho defisiensia sira, mak: “La iha buat ida kona-ba ami, se la iha ami.” Atu remata, hau espera no dezeja katak fiuhusi semináriu ida-ne’e bele hamesu rekomendasaun konkretu no estratéjiku atu bele suporta dezenvolvimentu no aprovasaun lei ida-ne’e, hodi lori mudansa real iha moris loroleron nian ba maluk sira ho defisiensia iha Timor-Leste”, governante ne’e hakotu nia diskursu ba entidadte relevante no partisipante sira iha okaziaun ne’e.
Menbru sosializada ba permanente saude, seguransa sivil no igualdade jeneru , parlamentu nasional komisaun F , delegasaun husi prezidente komisaun F reprezenta Prezindente parlamentu nasional Deputada Nurima Alkateri dehan Bainhira ko’alia kona ba ema difisiensia nia direitu, dignidade respeitu no inkluzaun , atu reforsa direitu ba ema ho difisiensia laos deit ema sosial, maibe nudar prioridade nasional ne’ebe ejiji asaun kontrata komprimisiu polítiku nia responsabilidade koletiva no nu’udar membru komisaun F parlamentu nasinal rekoñese katak familia no sosiedade, maluk ho difisiensia sira sei kontinua hasoru situasaun no ho formas oioin.
“iha biban ida ne’e hau hakarak katak ita hotu tenki kontinua servisu hamutuk hodi respeita proteje no promove ita nia maluk ho difisiensia sira-nia direitu ho forma direitu fundamental sira ne’ebe mak hatu’ur ona iha lei ne’ebe vigora iha ita nia rai doben timor-leste”, Nurima Alkateri dehan iha nia diskursu.
Nurima esklarese iha okaziaun ne’e ba entidade relevantes no partisipante sira katak iha tersa loraik komisaun F aprova ho abilidade lei no.9 iha loron segunda submete ona ba meza parlamentu hodi ba xefe estadu atu promulga.
“Hau temi kona ba ida ne’e, iha projetu lei ne’ebe ohin simu ona, komisaun F halo diskusaun ne’ebe loyal ho kuidadu hodi produz mos artigu pasifiku ida kona ba diskriminasaun, ho introdusaun artigu ida ne’e konvoka dadus sira ne’ebe iha kompetensia, iha obrigasaun atu kontra hahalok sira ne’ebe la deskriminatoriu bazeia ba idade,sxu, generu, religiaun , rai, rasa, difisiensia hasoru labarik sira ne’ebe indika ba artigu ida ne’e produs mos rekoñesimentu diskriminasaun ne’ebe akontese bei-beik ba maluk defisiensia sira, nesesidade atu ita proteje sira nia direitu, iha biban ida ne’e hau hakarak sita diferensia instrumentu legal balu hanesan konstituisaun republika demokratika timor-leste ne’ebe no deskrminasaun no tratamentu ba ema ne’ebe defisiensia”, Nurima Alkateri hatutan.
Parlamentu nasional aprova ona rezolusaun parlamentu nasional nudar /19 /3 outobru ne’ebe rekomenda ba guvernu hodi garante no promove dignidade no imigrasaun plenaria iha sosiedade timorense , estadu timor-leste ratifika kontratadu sira ne’ebe atraja promosaun no protesaun direitu ema difisiensia hanesan no difisiensia liuhusi no plenaria iha parlamentu nasional iha tinan 2022.
“maibe amin rekoñese katak se iha dezafiu barak tebes, atu reforsa prvensaun direitus ema ho difisiensia nudar prioridade nasional ne’ebe ejiji asaun konkreta, maske ita tenke rekoñese dezafiu sira ne’ebe ejisti no diskriminasaun iha familia no sosiedade nia laran ita nia maluk ema ho difisiensia sira, sei kontinua hasoru deskriminasaun barak no ho formas oioin, direitu fundamental sira ne’ebe hatur iha lei presiza sai realidade iha pratika konkreta hodi garante dignidade no imigrasaun promulgasaun no rezolusaun parlamentu nasional nú.21/2019”, membru komisaun F ne’e esplika.
Delegasaun prezidente komisaun F ne’ebe reprezenta prezidente Parlamentu nasional iha seminariu ne’e, deputada Nurima Alkateri mos realsa liu tan katak , Komisaun F sei kontunua fiskaliza ba polítika sira hodi garante servisu sosiais no asegura katak sei la husik ema ida iha kotuk, Komprimentu kontratadu nasional importante tenke asegura implementasaun lolos ba prevensaun direitus ba ema ho difisiensia nee’ebe ita ratifika ona iha 2022, estadu iha nia dever responsabilidade boot, mais ita labele haluha mos katak promosaun inkluzaun laos deit devel legal, maibe nudar mos komprimisiu moral sosiedade tomak nian, hodi asegura katak direitu ema ho difisiensia nian laos deit iha papel, maibe transforma iha realidade no mooris lor-loron nian, hanesan ohin hau temi komisaun f sei kontinua fiskaliza implementasaun politika sira no mos direitu ema ho difisiensia signifika katak konstuilasaun ida ne’ebe justu inkluzivu nola hotum liuhusi garnte promove oportunidade, asesebilidade no partisipasaun plenaria iha setor hotu-hotu, nune’e atu remata husu estadu atu fraternidade atu sidadaun atu ita luta hamutuk aluta kontinua ba tiomor-leste ida ne’ebe inkluzivu no justu , timor-leste ida ne’ebe sei la husik povu hotu.
Jornalista : Acy/Anselmo
Editor : Media Defisiensia